POŽEGA

Budući da sam se rodio, odrastao i proveo većinu života u Požegi, evo i malo podataka o tome prelijepom gradiću.

Grad Požega nalazi se (45.34° N i 17.68° E) na 152 m nadmorske visine u plodnoj dolini, koja je uokvirena slavonskim gorskim prstenom Psunja, Papuka, Dilja i Požeške gore. Iako jugoistočno položena u toj Zlatnoj dolini, koju su još Rimljani nazvali Vallis aureae, ona je kroz stoljeća najvažnije životno središte stanovništva središnje Slavonije. Njezin topografski položaj podno Staroga grada i okolnih vinorodnih brežuljaka, omogućio je Požegi stvaranje srednjovjekovne obrambene tvrđave (koja se spominje u dokumentima već od 1227. godine.), a kasnije i izgradnju gradskog podgrađa ili suburbiuma, kao vrlo važnog trgovačkog i obrtničkog središta. Požega je sve do danas ostala “vjerna” Slavoniji.



Požega je najveći grad u Požeško-slavonskoj županiji (oko 21.000 stanovnika). Bogata kulturno-povijesna baština čini Požegu jedinstvenom i neponovljivom kao sjedište Požeško-slavonske županije, Požeške Biskupije i Veleučilišta. Posebnu povijesnu i graditeljsku baštinu čini urbana barokna jezgra Požege, njen specifični nepravilan trokutasti gradski trg okružen boltama sa spomenikom Presvetog Trojstva u središtu, kompleksni je spomenik kulture koji upotpunjuje srednjovjekovna crkva Sv. Lovre, Isusovačka kolegija, franjevačka crkva Sv. Duha, požeška Gradska kuća, zgrada Gradskog muzeja, požeška katedrala – crkva Sv. Terezije Avilske, županijska palača i dr.

Grad Požega je danas kao i tijekom stoljeća sjedište gradskih i županijskih institucija vlasti, gospodarstva, prosvjete, kulture, te društvenog i javnog života. Požega je u prošlosti bila važno sjedište uprave, vlasti, sudstva, gospodarstva, te središte političkog, kulturnog, prosvjetnog i javnog života. Grad je to s više od sedam i po stoljeća pisane povijesti i bogatih arheoloških nalaza od najstarijih pretpovijesnih vremena.

POVIJEST POŽEGE

Grad Požega, od prvog sačuvanog pisanog spomena 11. siječnja 1227. godine, ima značajnu ulogu u srednjovjekovnoj i suvremenoj Slavoniji i Hrvatskoj. Sjedište je Požeške županije od 13. stoljeća, turskog sandžaka u 16. i 17. stoljeću, te ponovno obnovljene Požeške županije u 18. stoljeću. Poveljom carice Marije Terezije od 1. rujna 1756. godine Požega je dobila status slobodnog kraljevskog grada i povlastice koje su imale veliko značenje za razvitak grada. Gimnazija je u Požegi osnovana 1699. godine i peta je isusovačka gimnazija u Hrvatskoj, nakon Zagreba, Dubrovnika, Rijeke i Varaždina. Od 1761. do 1776. godine Gimnazija spada u visoke škole pod nazivom Academia Posegana sa dva fakulteta, filozofskim i teološkim. U 18. stoljeću grad ima poštu, ljekarnu, osnovnu školu, a obrtnici udruženi u cehove nositelji su gospodarskog života.



Laskavi naziv “Slavonska Atena” Požega je dobila od suvremenika 19. stoljeća za izvanredni kulturni i društveni život. Osnovana su mnoga društva, od kojih danas stoljetnu tradiciju imaju pjevačko, vatrogasno i streljačko društvo. Narodna čitaonica osnovana je 1845. godine kao društvo, a danas svoju djelatnost obavlja Gradska knjižnica i čitaonica kao posebna i samostalna kulturna institucija. Tiskara u Požegi osnovana je 1862., a prvi časopis je na hrvatskom jeziku u Slavoniji “Slavonac” počeo izlaziti 1863. godine. Vlasnik tiskare i časopisa bio je Miroslav pl. Kraljević.

UMJETNOST I KULTURA

Plejadu priznatih Požežana u svim oblastima stvaralaštva i života bilježimo od početka 15. stoljeća, kad je na bečkom sveučilištu najpoznatiji književnik baroka i rokokoa, učenik i ravnatelj požeške Gimnazije, isusovac, Antun Kanižlić. Pravnik Ivan Matković prvi je napisao krivični zakon na hrvatskom jeziku tiskan 1788. godine. Od početka 19. stoljeća mnogo je istaknutih znanstvenika, književnika i umjetnika – liječnik Antun Aleksandar Pavić, ilirac i prvi profesor hrvatskog jezika na zagrebačkoj Akademiji, Vjekoslav Babukić, akademici, pravnik Pavao Muhić i književnik Janko Jurković, književnik Josip Eugen Tomić, pjesnik Franjo Ciraki, istraživač Afrike Dragutin Lerman, te već spomenuti Miroslav pl. Kraljević, koji je bio i veliki župan, ali i pisac prvog hrvatskog romana “Požeški đak”.



* Autorica: Snježana Mekić Delić

Početak 20. stoljeća obilježava veličina hrvatskog slikara Miroslava Kraljevića, koji je u nepunih dvadeset osam godina života, ostavio neizbrisive tragove u hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Značajni su i drugi umjetnici, glumci i pjevači, karikaturisti, a posebno književnici, putopisci, esejisti i znanstvenici.

MANIFESTACIJE

Veljača je rezervirana za tradicionalne maškare, u ožujku se obilježava “Dan starih zanata” na kojem se prezentiraju tradicionalni slavonski zanati te prikazi starih obrta. U svibnju se organizira natjecanje u kuhanju slavonskog čobanca – „Požeški kotlić“, a tijekom ljetnih mjeseci tradicionalno se održava “Požeško kulturno ljeto” koja je spoj glazbe, likovne umjetnosti, književnosti i druženja, dok je u lipnju organizirana Gastronomsko-turistička priredba “Požeška kulenijada”.
Krajem rujna (ili početkom listopada) održava se tradicionalni festival “Zlatne žice Slavonije”, jedan od najpoznatijih festivala Slavonije, dok je listopad rezerviran za obilježavanje slikovite manifestacije “Kestenijada”uz miris pečenih kestena i kuhanih kukuruza, te glazbe s puno plesa. U studfenom se organizira i tradicionalna proslava “Martinja”. Tijekom svih manifestacija nastupaju povijesna postrojba Trenkovi panduri, te Požeške mažoretkinje.





Pogledajte i video prilog – Kod kuće je najljepše

* Korištene su grafike sa portala pozega-tz.hr, wolf.hr i pozezani.com!